Estonski jezik

Estonski jezik (ISO 639-3: est; estonski: eesti keel) službeni je jezik Republike Estonije s oko 1,1 milijun izvornih govornika, uglavnom u toj državi te u susjednoj Finskoj (s oko 6000 govornika prema podacima iz u 1993.)[1].

Estonski jezik pripada finskoj grani ugro-finskih jezika. Iako je kroz povijest bio pod utjecajem susjednih jezika švedskog, latvijskog i ruskog, s njima ne dijeli indoeuropsko podrijetlo. Postoji vrlo velika razina razumljivosti između govornika finskog i estonskog jezika.

Estonski jezik je aglutinativan sa snažnim karakteristikama flektivnih jezika odnosno analitičkog jezika. Ovo drugo je posljedica jakog utjecaja njemačkog jezika na estonski.

Skoro trećina riječiju u estonskom potječe iz germanskih jezika.

U estonskom ne postoji rod ni buduće vrijeme. Teškoća je u tome što postoji čak 14 padeža.

Estonski razlikuje tri dužine samoglasnika: kratku, dugu i produženu. Produženi fonem se u pisanju označava udvojenim slovom.

Udio samoglasnika u prosječnom tekstu na estonskom je 45%. Estonski jezik ima riječ koja je svjetski rekorder u broju ponovljenih samoglasnika: jää-äär, što znači rub leda.

Dana 16. siječnja 2009. podijeljen je na standardni estonski [ekk] i võro [vro].[2]

Primjeri nekih češćih riječi

Hrvatski Estonski Izgovor
zemlja maa [ma:]
nebo taevas ['taevas]
voda vesi ['vesi]
vatra tuli ['tuli]
muškarac mees [me:s]
žena naine ['najne]
jesti sööma ['sø:ma]
piti jooma ['jo:ma]
veliko suur [su:r]
malo väike ['væjke]
noć öö [øø]
dan päev [pæɛv]

Brojevi

0 – null
1 – üks
2 – kaks
3 – kolm
4 – neli
5 – viis
6 – kuus
7 – seitse
8 – kaheksa
9 – üheksa
10 – kümme
11 – üksteist
12 – kaksteist
13 – kolmteist
20 – kakskümmend
21 – kakskümmend üks
22 – kakskümmend kaks
29 – kakskümmend üheksa
30 – kolmkümmend
90 – üheksakümmend
100 – (üks)sada
101 – sada üks
110 – sada kümme
112 – sada kaksteist
120 – sada kakskümmend
190 – sada üheksakümmend
200 – kakssada
900 – üheksasada
1000 – tuhat
1000000 – miljon
1000000000 – miljard

Other Languages

Copyright